Kardioverzija i defibrilacija uključuju isporuku električne energije u prsa kako bi se promijenio rad srca. Oboje su kontraindicirani kod digoksina i kateholamina poremećaji ritma. Tehnike su slične u dva postupka.
Defibrilacija
Defibrilacija je isporuka izmjerene količine električne energije u prsa tijekom bilo koje faze srčanog ciklusa. Defibrilacija je spasonosna metoda hitnog liječenja ventrikularne tahikardije i ventrikularne fibrilacije. Tijekom kardiorespiratornog zastoja, CPR i DC šok dvije su dostupne metode za ponovno pokretanje srca. Tamo su pet vrsta defibrilatora. 1. Ručni vanjski defibrilator gotovo se isključivo nalazi u bolnicama ili kolima hitne pomoći gdje je na raspolaganju obučeni pružatelj zdravstvene zaštite. Obično ima kardijalni monitor za snimanje srčanog električnog ritma. 2. Ručni unutarnji defibrilatori koriste se u operacijskim dvoranama, za ponovno pokretanje srca tijekom otvorene operacije prsnog koša, a elektrode se stavljaju u izravan kontakt sa srcem. 3. Automatski vanjski defibrilatori treba malo treninga jer sam procjenjuje srčani ritam i predlaže upotrebu DC šoka. Uglavnom je za upotrebu od strane neobučenih laika. 4. Nosivi srčani defibrilator je prsluk koji se može nositi i prati pacijenta 24 sata dnevno, 7 dana u danu i zadaje šok po potrebi.
Kardioverzija
Kardioverzija je isporuka izmjerene količine električne energije u prsa, sinkronizirana s velikim R-valom elektrokardiograma. Mehanizam, tehnika i oprema imaju iste osnovne principe rada kao i kod defibrilacije. Postoje specifični kardioverzijski defibrilatori koji se ne aktiviraju kad se pritisne gumb za pražnjenje i dok se pražnjenje ne sinkronizira s R valom u EKG-u.
Razlika između kardioverzije i defibrilacije
Defibrilator je hitni postupak spašavanja života koji se radi kod ventrikularne tahikardije, ventrikularne fibrilacije i srčani zastoj dok se kardioverzija radi za ispravljanje supraventrikularne tahikardije, ventrikularne reentrantne tahikardije, treperenje atrija i fibrilacija atrija. Defibrilacija se uvijek radi za ponovno pokretanje srca, tako da nije potrebna anestezija. Kardioverzija se vrši pod sedacijom.
Kardioverzija se može učiniti bez anestezije samo ako postoji neposredna opasnost od kardiovaskularnog kolapsa. Kardioverzija može uzrokovati ozbiljne aritmije. Nakon kardioverzije može doći do prolaznog povišenja ST segmenta. Plućni edem također je poznata, rijetka komplikacija kardioverzije. Defibrilacija može rijetko uzrokovati nekrozu miokarda zbog isporuke visokog energetskog šoka.
