Simptomi
Osjećaj kucanja vlastitog srca (palpitacije) je veoma čest i raširen događaj među ljudima. Neki ljudi mogu osjećati čak i svaki normalan otkucaj srca. Većina ljudi može osjećati kucanje srca dok leži na lijevoj strani. Ljudi mogu također osjećati i nenormalne otkucaje srca. Osjećaj povremenih otkucaja vlastitog srca je često uznemirujući osjećaj, ali obično nije posljedica niti znak bolesti srca. Češće je to rezultat neobično jake kontrakcije srca koja se povremeno događa zbog različitih razloga.
U osoba s određenim oblikom aritmija iste se aritmije obično periodično ponavljaju. Neki tipovi aritmija uzrokuju male simptome, ili uopće ne izazivaju simptome. Često je važnija vrsta i težina srčane bolesti pri kojoj se aritmije javljaju, nego sama aritmija.
U slučajevima kada aritmije uzrokuju takove poremećaje da srce ne može primjereno istiskivati krv u krvne žile mogu se javiti omaglice, vrtoglavice i nesvijest (sinkopa). Aritmije koje dovode do takovih simptoma zahtijevaju brzu pozornost.
Dijagnoza
Opis simptoma koje ljudi navode često može pomoću doktoru da postavi preliminarnu dijagnozu i utvrdi ozbiljnost aritmije. Najvažnije pitanje je opisuje li osoba koja ima palpitacije otkucaje srca kao brze ili spore, pravilne ili nepravilne, kratkotrajne ili dugotrajne. Nadalje je važno osjeća li se osoba pritom umornom, ima li omaglice, te gubi li pritom svijest; osjeća li bol u prsnom košu, nedostatak zraka ili ima osjećaj da ne može do kraja udahnuti zrak; te javljaju li se za vrijeme palpitacija neki drugi neobični osjeti. Doktor mora također znati da li se palpitacije javljaju u mirovanju ili prilikom naporne ili neuobičajene aktivnosti, te da li palpitacije započinju i prestaju naglo ili postupno.
U cilju utvrđivanja točne prirode tih stanja obično je potrebno izvršiti neke dodatne testove. Elektrokardiografija je glavna dijagnostička pretraga za otkrivanje aritmija. Elektrokardiogramom se grafički može prikazati aritmija.
Prognoza i liječenje
Prognoza djelomično ovisi o tome započinje li aritmija u izvorištu električnog impulsa, u pretklijetkama ili u klijetkama. Općenito se može reći da su aritmije koje započinju u klijetkama ozbiljnije, premda neke od tih nisu osobito opasne.
Većina aritmija ne izaziva simptome niti ometa crpnu funkciju srca pa stoga te aritmije predstavljaju mali ili nikakav rizik. Ipak, aritmije mogu prouzročiti značajan strah, ukoliko ih se osoba počne bojati. Često je za umirenje dovoljno razumjeti njihovu bezazlenost. Katkada se aritmije prorjeđuju ili čak nestaju kada doktor promijeni terapiju ili kada prolagodi dozu lijeka, ili ako osobe koje imaju aritmije izbjegavaju alkohol ili napornije opterećenje.
Lijekovi za suzbijanje aritmija (antiaritmici) su korisni u suprimiranju aritmija koje izazivaju teško podnošljive simptome ili koje predstavljaju rizik. Nema jednog lijeka koji bi djelovao na sve aritmije u svih ljudi. Katkada je potrebno upotrijebiti nekoliko vrsta lijekova kako bi se postigao zadovoljavajući učinak. Antiaritmici mogu izazvati nuspojave, a katkada i sami mogu pogoršati ili uzrokovati aritmije.
