Budući da su aterosklerotske promjene na krvnim žilama vodeći uzrok srčanog udara i da se spomenute promjene mogu pronaći na krvnim žilama već u drugom desetljeću života, jasno je da prevencija mora započeti mnogo prije nego što se posumnja na koronarnu bolest ili doživi srčani udar.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti i u svijetu i kod nas. Vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti je ateroskleroza. Ona je najčešći uzrok nastanka angine pectoris, infarkta srčanog mišića, popuštanja srca „kao pumpe“, opasnih srčanih aritmija pa i iznenadne smrti.

Smrtnost aktualnog infarkta miokarda iznosi oko 30 %, a od toga polovina smrti nastupi tijekom prvog sata, prije dolaska bolesnika u bolnicu. Uzrok ove iznenadne smrti su zloćudni poremećaji srčanog ritma. Češći su u muškaraca i često pogađaju radno sposobni dio stanovništva. U bolesnika koji se oporave postoji trajan rizik od novog infarkta što zasigurno narušava kvalitetu njihova života. I dok je u razvijenijim zemljama učestalost infarkta miokarda u padu, kod nas je još u porastu.